Hranom do zdravlja
HRANOM DO ZDRAVLJA, udruženje za nutricionizam i dijetetiku Tuzla  
Bosanski English

Svaki lijek je otrov, ovisno o dozi.
Paracelsus

 

Hrana može imati intereakcije sa lijekovima, a kao rezultat  mogu nastati  ozbiljne reakcije u organizmu koje ugrožavaju zdravlje.

Hrana i lijekovi se najčešeće    uzimaju    per os (na usta) .  U želucu solna kiselina  i    enzim pepsin počinju razgradnju  hrane i većine lijekova . Lijekovi i razgradjena hrana kroz crijevnu sluznicu tankog crijeva se apsorbiraju  u krvotok portalne vene (vena portae) i  njome stižu u jetru i druge organe.                                               

Razgradnja mnogih lijekova odvija se u jetri ili u stanicama drugih organa. U jetri se odvijaju     slozeni  enzimski  procesi, koji izmedju ostalog,  razgrađuju i lijekove. Nepromijenjeni lijekovi, kao i komponente koje nastaju   njihovom razgradnjom,   krvnom strujom se transportiraju  u razne dijelove tijela.  Tako dolaze do   oboljelih  stanica  koje ih trebaju.   Lijekovi  kao i   njihove  razgradjene komponente , koje stanice ne iskoriste, odlaze  ponovo krvotokom  u ostale organe.  Ako su te komponente  topljive  u vodi  one se tokom  prolaska kroz   bubrege    izlučuju  mokraćom . Ako su topljive u mastima, u pravilu  se izlučuju u žuč, a s njome stignu u stolicu.   Bioraspoloživost hrane/lijeka  u  funkciji su od absorpcije i interakcija tokom prvog  metaboličkog prolazka kroz organizam (First-pass metabolism). Pri tome lijekovi i hrana  mogu uzrokovati više  oblika medjusobnih  interakcija. Moguće su tri  osnovne forme interakcija :

  • aditivne
  • sinergističke i
  • antagonističke.

Liječniku ili farmaceutu uglavnom se postavlja pitanje kad uzeti lijek : prije, za vrijeme  ili nakon obroka.Odgovor na ova pitanja je uglavnom poznat. 

Pitanje uz koju vrstu hrane treba koristiti lijek ili koju vrstu hrane treba  izbjegavati, vrlo je rijetko.  Poznato  je da pojedini lijekovi umanjuju, dok drugi pospješuju i pojačavaju iskoristivost i razgradnju hrane. S druge strane, pojedine vrste hrane mogu umanjiti ili pojačati efektivnost djelovanja pojedinih vrsta lijekova. To podrazumijeva da hrana  može uticati na apsorpciju, distibuciju, metabolizam i ekskreciju lijeka. Istovremeno  lijek može uticati na digestiju, metabolizam, apsorpciju i ekskreciju hranjivih sastojaka.U slučaju politerapije i polipragmaziije vjerovatnoća ovih događaja se usložnjava, pogotovu što i sa hranom se unose brojne biološki aktivne komponente koje se metaboliraju slično lijekovima.

Kod  uzimanja određenih lijekova treba obratiti pažnju na odabir  hrane  jer ona može djelovati na pojedine sastojke lijeka i stvoriti krisne ali i neželjene, pa čak i opasne posljedice. Zbog korisnog efekta ali i ozbiljnosti posljedica štetnog djelovanja, u postupku korištenja lijekova obavezno je čitati napisanu deklaraciju odnosno upustva za upotrebu koja dolaze  uz jedinično  pakovanje lijeka. Ukoliko postoje nejsanoće,  neophodne je tražiti dodatne informacije od liječnika ili  farmaceuta. Postoje neka opća pravila  kod korištenja hrane i  lijekova kao što su :

  • uzimanje lijekova  sa puno vode,
  • ne miješanje  hrane  sa lijekovima, 
  • ne miješanje  lijekova sa  toplim pićima  i
  • ne uzimanje  lijekove sa alkoholnim pićimima.

 

 

 

Različite mogućnosti  sinergističkih    i   antagonističkih interakcija hrane i lijekova

 

Lijekovi i hrana nekad imaju antagonističke, a nakad sinergističke efekte međusobnih reakcija. Antagonistički su u svakom slučaju nepovoljni, a poželjne interakcije  mogu biti u slučaju kad hrana pomaže resorpciju i bioiskoristivost lijeka. Neki sastojci iz hrane mogu pojačavati efekat lijeka i to aditivno ili sinergistički. Pa i u tom slučaju valja  uzeti u obzir i takve okolnosti.

Postoji i pravilo  fastinga  ( fast eng. post ), a koje podrazumijeva ne unošenje  hrane sat prije i dva  sata poslije uzimanja lijekova, ako u uputama za upotrebu nije drugačije navedeno. Isto tako ima lijekova koje je bolje uzeti zajedno s jelom jer budu brže ili sporije resorbirani, ovisno o svrsi.

Intereakcija hrane i lijekova  može biti    individualana  i   vrlo razlicita. Kod  utjecaja lijeka na hranu i hrane na lijek  vazni su sljedeći faktori : kemijski sastav, doza  i ekspozicija nekog lijeka, kemijska  kompozicija  i struktura hrane koja se unosi  u organizam kao i    starosna dob pojedinca, spol, tjelesna masa velicina tijela, nutricijski status, opće zdravstveno stanje,  status u odnosu na poroke pušenje , kafa , alkohol, droga  i sl.   Svi  faktori pojedinacno ili u kombinaciji,   mogu utjecati na djelovanje  lijekova  kao  i na iskoristivost hrane. U slučajevima antagonističgog efekta interakcija lijek-hrana najvise je izraženo   kod djece - beba  ili kod veoma starih osoba, zatim kod vrlo pothranjenih i u vrlo debelih osoba , a  isto  tako i kod osoba koje boluju od raznih kronicnih bolesti.

Poznavanje mehanizama medjusobnih reakcija hrane i lijekova  i posljedica koje pri tome mogu nastati  značajno je ne samo za liječnike i  farmacute nego i za nutricioniste i prehrambene tehnologe. U    ponudi je sve više  lijekova koji se nabavljaju  bez recepta , kao i     „food/medicine  suplemenata“, funkcionalne   i fortificrane  hrane koju koriste različite populacijske kategorije. Zbog toga je na  ovaj problem  potrbno usmjeriti veći stupanj stručne i znanstvene  aktivnosti.

 

Više 1. O Interakciji hrane i lijekova

         Lisić Maja, (voditelj prof dr Nurka Pranjic)  Diplomski rad

Interakcije_grejpfruta_sa_lijekovima.doc
Content Management Powered by UTF-8 CuteNews
Partneri iz područja prehrambene i farmaceutske industrije koji podržavaju projekat "Hranom do zdravlja"

Zada Pharmaceuticals

AsSolgar

UnifarmSolana Tuzla

Slatka Varoš Gračanica

OSPHARM

Fana

Voćar

Vispak

MenpromVitalis sokovi

Kent

Semberka

 
Copyright © 2011 - Sva prava pridržana - Hranom do zdravlja